preskoči na sadržaj

Osnovna škola Prelog

 > Školska shema  > Voće
 

Najlakši način prevencije degenerativnih bolesti današnjice je svakodnevno konzumiranje 5 ili više porcija voća i povrća. Bolesti srca i krvnih žila, te maligne bolesti vodeći su uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta, a dobro je poznato da se upravo ove bolesti mogu prevenirati promjenom načina prehrane i životnog stila. Jednostavna i univerzalno prehvaćena poželjna navika je povećati svakodnevni unos voća i povrća, a budući da se pravilna prehrana uči i stječe u djetinjstvu, bitno je usaditi djetetu svijest o važnosti te vrste namirnica.

Prije svega, valja razbiti predrasudu da djeca ne vole povrće samo zato što su djeca. U zemljama poput Japana i Indije, gdje je povrće važan sastojak dnevnog jelovnika, djeca konzumiraju mnogo povrća. Nadalje, djeca obično oponašaju roditelje, te će vaše dijete vjerojatno prije posegnuti za voćem i povrćem ako vidi vas da činite isto.

Kod djece u dobi od 2 do 10 godina ključno je zbližavanje s određenim namirnicama. Ponekad je potrebno desetak puta servirati djetetu kuhanu mrkvu ili brokulu prije nego što dijete počne uopće razmišljati o konzumiranju tog povrća. Najbolji se rezultati postižu kad se za dijete novo povrće servira u opuštenoj atmosferi i uz omiljeno jelo Vašega djeteta. Prisiljavanje na konzumiranje povrća neće uroditi plodom, a ne preporučuje se niti podmićivanje hranom. Primjerice: „Ako pojedeš grašak dobit ćeš sladoled.”. Ovakav pristup signalizira djetetu kako je zasigurno nešto sumnjivo u grašku.

Utjecaj roditelja i vršnjaka na odabir hrane kod djece

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Public Health Nursing, majčine prehrambene navike kao i činjenica smatra li ona svoje dijete izbirljivim u odnosu na hranu ili ne, imaju veliki utjecaj na to konzumira li njeno dijete dovoljno voća i povrća.

U studiji je sudjelovalo 400 žena niskih primanja s djecom dobi između 1 i 3 godine. Uočeno je da djeca rjeđe jedu voće i povrće ukoliko i njihove majke rjeđe jedu iste namirnice. Također je primjećeno da djeca, koju majke smatraju izbirljivima s obzirom na hranu, konzumiraju manje voća i povrća.

Druga studija američkih znanstvenika proučavala je socijalni utjecaj na odabir hrane djece i adolescenata.U istraživanju je sudjelovalo ukupno 50 adolescenata i djece koji su imali zadatak u nekoliko navrata dolaziti u laboratorij u pratnji ili roditelja ili prijatelja i objedovati. Na „švedskom stolu“ u laboratoriju nalazili su se sendviči, zdrave namirnice poput jabuka, mrkve, jogurta i nezdrave grickalice i slastice.

Istraživanje je pokazalo kako i djevojčice i dječaci do 7 godina u prisutnosti roditelja unose manje nezdravih grickalica nego kada su u društvu prijatelja. Znanstvenici su zaključili kako prisutnost roditelja zapravo samo koči djecu u odabiru nezdrave hrane, a ne potiče ih na unos zdravijih namirnica.

Suprotno tome, djevojčice u dobi između 13 i 15 godina unose više nezdravih grickalica upravo u prisutnosti roditelja. Razlog tome može biti činjenica da djevojčice nastoje ostaviti dojam na prijateljice da se zdravo hrane. S druge strane, odabir hrane u društvu roditelja i prijatelja dječaka je bio jednak.

Konzumacijom voća i povrća u djetinstvu do zdravijih arterija u odrasloj dobi

Prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Circulation, djeca koja jedu velike količine voća i povrća imaju manji rizik za pojavu otvrdnuća arterija (što predstavlja rizik za bolesti srca i krvnih žila) u ranoj odrasloj dobi.

Istraživači su 27 godina pratili 1622 osobe dobi od 3 do 18 godina i potom usporedili karakteristike životnog stila u djetinstvu te u odrasloj dobi, uključujući konzumaciju voća i povrća, maslaca, alkohola, pušenje te tjelesnu aktivnost s frekvencijom pulsa u ranoj odrasloj dobi. Frekvencija pulsa procjenjuje krutost arterija. Rezultati istraživanja pokazali su sljedeće:

• Nizak unos povrća u djetinstvu povezan je s većom frekvencijom pulsa u odrasloj dobi čak i kada se u obzir uzmu čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, primjerice razina HDL-a i LDL-a (dobrog i lošeg kolesterola)

• Osobe koje su konzumirale najviše voća i povrća od djetinstva do odrasle dobi, imale su za 6% nižu frekvenciju pulsa u odnosu na one koji su konzumirali najmanje količine voća i povrća

• Čimbenici rizika koji prate određen životni stil u djetinstvu (niska konzumacija voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost te pušenje) direktno su povezani s frekvencijom pulsa u odrasloj dobi.

Djeca koja ne vole voće i povrće imaju veći rizik za konstipaciju

Osnovnoškolci koji ne vole jesti voće i povrće imaju 13 puta veći rizik za razvoj funkcionalne konstipacije u odnosu na djecu koja voće i povrće rado konzumiraju. Unos manje od 400 ml tekućine također značajno povećava rizik.

U studiji objavljenoj u Journal of Clinical Nursing sudjelovalo je 383 djece dobi od 8 do 10 godina, a rezultati su pokazali sljedeće:

• 7 % djece koje je sudjelovalo u istraživanju patilo je od funkcionalne konstipacije i uočene su jasne razlike u prehrambenim navikama djece koja su i djece koja nisu imala probleme.

• Djevojčice su češće patile od funkcionalne konstipacije od dječaka, također, problemi su češće mučili devetogodišnjake nego desetogodišnjake.

• Djeca koja su dnevno konzumirala svega 200 – 400 ml tekućine imala su 8 puta veći rizik od pojave problema nego djeca koja su pila 600-800 ml, te 14 puta veći rizik od djece koja su pila litru i više tekućine.

• Djeca koja su izjavila da ne vole voće i povrće imala su 13 puta veći rizik za razvoj funkcionalne konstipacije od djece koja su rekla da voće i povrće vole jesti.

Pri odabiru voća i povrća valja se odlučiti na raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo tako osigurati različite fitokemikalije koje posjeduju raznovrsna korisna djelovanja u organizmu. Nutricionistička zajednica u velikom broju razvijenih zemalja prihvatila je kampanju « 5+ » koja poručuje kako treba konzumirati pet i više obroka voća i povrća dnevno. Ideja o povišenom unosu voća i povrća temelji se na brojnim znanstvenim istraživanjima koja su dokazala preventivno i terapijsko djelovanje prehrane s visokim udjelom voća i povrća.

Mali trikovi kako povećati zastupljenost voća i povrća u prehrani djece

• Svakoga dana, uz doručak djetetu poslužite voće.

• Umiješajte usitnjeno svježe voće u žitnu kašicu koju poslužujete djetetu za doručak.

• Ako vaše dijete voli sokove, nastojte mu davati svježe cijeđene ili 100 %-tne voćne sokove.

• Ako koristite konzervirano voće u kompotu, birajte proizvode s manjim udjelom šećera.

• Uz svaki obrok i međuobrok poslužite i malu porciju voća. I par bobica grožđa se broji!

• Držite svježe izrezano voće dostupno u hladnjaku, u posudi u visini djetetovih očiju.

• Sušeno voće može činiti dobar međuobrok za djecu, posebno sušene marelice i brusnice te čips od jabuke.

• Voće odlično pristaje u razne deserte, biskvite i pite.

• Uz glavne obroke uvijek poslužujte povrće narezano na male komadiće za jedan zalogaj.

• Svježe rezano povrće poput mrkve i celera poslužite kao večernji zalogaj uz blage umake na bazi jogurta.

• Djeca vole razne popečke i palačinke: napravite kuglice od žitarica, pomiješajte ih s ribanim povrćem i ispecite u dubokom ulju. Također, umiješajte ribano povrće u smjesu za palačinke i ispecite mini-povrtne palačinke.

• Naribajte povrće u umak za tjesteninu.

• Ponudite djetetu finu gustu juhu od buće, slanutka, graška, krumpira ili batata, zasigurno će je prihvatiti.

• Ohrabrujte dijete da napuni svoj tanjur sa što više boja.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender


Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
RSS Reader
Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400
Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400
Korisni linkovi
CMS za škole logo
Osnovna škola Prelog / Trg bana Jelačića 2, HR-40323 Prelog / www.os-prelog.skole.hr / ured@os-prelog.skole.hr
preskoči na navigaciju